Brada u Islamu

Brada u Islamu

Rekao je Allah, azze ve dželle, u svojoj Plemenitoj knjizi:
"Kada Allah i Njegov Poslanik nešto narede, onda ni vjernik ni vjernica nemaju pravo da po svom prohtjevu postupe. A ko Allaha i Njegova Poslanika ne posluša – taj je sigurno skrenuo s Pravog puta.'' (Prijevod značenja sure El-Ahzab, ajet broj 36)

.
Ovaj ajet upućuje na obaveznu pokornost Allahu i Njegovu Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, u svim stvarima pa tako i u stvarima nošnje i općenito vanjskog izgleda koji treba da imam jedan musliman kako bi se razlikovao od nevjernika.

Prenosi se od Ebu Hurejre, radijjallahu anhu, da je Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao: "Ono što sam vam zabranio – ostavite, a ono što sam vam naredio – učinite onoliko koliko možete.'' (Hadis bilježe imami Buharija i Muslim).

Također, Allahov Poslanik sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao je: "Onaj ko ne slijedi moj Sunnet – nije od mene (nije od vjernika).'' (Hadis bilježe imami Buharija, Ahmed i En-Nesa’i.)

U Sunenu Ebu Davuda (broj 4607) se nalazi sljedeći hadis: "Onaj ko od vas poživi vidjeće mnoga razilaženja. Držite se moga Sunneta i Sunneta mojih pravovjernih i upućenih nasljednika poslije mene. Držite se za njega i prihvatite ga vašim kutnjacima. A čuvajte se novonastalih stvari! Uistinu, svaka novotarija je zabluda.“

Mnogo je dokaza iz sire Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, te iz hadisa i predaja ispravnih predhodnika o tome kako je izgledao Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, i kakva je bila njegova odjeća i brada.

Kada je u pitanju puštanje brade islamski učenjaci su jednoglasni u mišljenju da je puštanje brade legitimno i da je strogo zabranjeno izigravanje ovim sunnetom. (Vidjeti: El-lihjetu fi davil-kitabi ves-sunneh, str, 84.)

Ovom prilikom citirat ćemo mišljenja isključivo hanefijskih autoriteta i iznijeti njihove stavove po pitanju puštanja brade iz najpriznatijih djela hanefijskog fikha, ne ograničavajući se na njen propis, već općenitu utemeljenost ovog propisa u hanefijskom mezhebu:

1.Imam Šemsuddin es-Serhasi (umro 490 god. po H) nakon što je spomenuo da je u bradi ukras muškarca, rekao je: ”Osnova svemu ovome je hadis u kome Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kaže: ’Allah ima meleke koji ga slave riječima: Slavljen neka je Allah koji je ukrasio muškarce bradama.’” (Vidjeti: El-Mebsut, 26/72, izdavač: Darul-mearif, 1414, Bejrut)
Na drugom mjestu imam Es-Serhasi kaže: ”U bradi je ljepota (muškarca).” (Vidjeti: El-Mebsut, 11/90)

2.Imam Alauddin el-Kasani (umro 587 god. po H) kaže: ”Brijanje brade tretira se masakriranjem lica, jer je Uzvišeni Allah ukrasio muškarce bradom, kako se prenosi u hadisu: ’Allah ima meleke koji ga slave riječima: Slavljen neka je Allah koji je ukrasio muškarce bradama.’” (Vidjeti: Bedaeus-sanaia, 2/329-330, izdavač: Daru ihjait-turasil-arebi, 1419, Bejrut)
Na drugom mjestu imam El-Kasani kaže: ”Glava i brada predstavljaju najčasnije dijelove tijela. U glavi se nalazi mozak i čula, a brada je od lica, a lice je jedan od najčasnijih dijelova tijela.” (Vidjeti: Bedaeus-sanaia, 2/40) 

3.Imam Burhanuddin el-Merginani (umro 593 god. po H) kaže: ”Brijanje kose kada je u pitanju žena predstavlja njeno masakriranje, kao brijanje brade kod muškarca.” (Vidjeti: El-Hidaje, 1/149, izdavač: Daru Ihjait-turasil-arebi, 1415, Bejrut)

4.Imam Kemaluddin b. el-Hummam (umro 681 god. po H) kaže: ”Kada je u pitanju brada sunnet je da bude u dužini šake, a ono što pređe preko dužine šake treba odsjeći ... što se tiče kraćenja brade više od toga (tj. od dužine šake) kao što čine neki zapadnjaci (tj. ljudi sa zapadnog dijela tadašnje islamske države) i muškarci hermafroditi (dvopolci) nije apsolutno niko dozvolio.” (Vidjeti: Šerhu fethil-Kadir, 2/348, izdavač: Darul-fikr, bez godine izdanja, Bejrut)
   
5.Imam Fahruddin ez-Zejlei (umro 710 god. po H) kaže: ”U bradi je ukras muškarca, kako se navodi u hadisu,” potom je citirao prethodno spomenuto predanje. (Vidjeti: Tebjinul-hakaik, 7/274, izdavač: Darul-kutubil-ilmijjeh, 1420, Bejrut)

6.Imam Bedruddin el-Ajni (umro 855 god. po hidžri) u komentaru hadisa u kome Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, naređuje puštanje brade, kaže: ” Puštanje brade znači da dostigne svoju bujnost.” (Vidjeti: Umdetul-kari, 22/46, izdavač: Darul-Fikr, bez godine izdanja, Bejrut)
U drugom djelu imam El-Ajni nakon što je spomenuo prethodno citirane riječi imama El-Merginanija: ”Brijanje kose kada je u pitanju žena predstavlja njeno masakriranje, kao brijanje brade kod muškarca”, kaže: ”Masakriranje je haram, nije dozvoljeno.” (Vidjeti: El-binaje šerhul-hidaje, 4/274, izdavač: Darul-kutubil-ilmijjeh, 1420, Bejrut) 

7.Imam Zejnuddin b. Nudžejm (umro 970 god. po hidžri) pojašnjavajući hadis u kome Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, naređuje: ”Puštajte brade”, rekao je: ”Puštanje brade znači da dostigne svoju bujnost.” (Vidjeti: El-Bahrur-raik, 1/50, izdavač: Darul-marife, bez godine izdanja, Bejrut)
Na drugom mjestu Ibn Nudžejm kaže: ”Sunnet je da brada bude u dužini šake.” (Vidjeti: El-Bahrur-raik, 2/302)
Potom je rekao: ”Brijanje brade je masakriranje lica.” (Vidjeti: El-Bahrur-raik, 2/382)

8.Imam Ali el-Kari (umro 1014 god. po hidžri) kada je pojašnjavao hadis u kome Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kaže: ”Puštajte brade”, rekao je: ”Puštanje brade znači da dostigne svoju bujnost.”  Potom je rekao: ”Brijanje brade danas je simbol mnogih mušrika koji nemaju udjela u vjeri.” (Vidjeti: Merkatul-mefatih, 2/84, izdavač: Darul-kutubil-ilmijjeh, 1422, Bejrut)
Na drugom mjestu imam El-Kari kaže: ”Kinanje (bojanje) brade je sunnet.” (Vidjeti: Merkatul-mefatih, 2/88)
U istom djelu 5/557, Ali el-Kari kada je komentarisao hadis u kome Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, zabranjuje ženi brijanje glave, kaže: ”Brijanje glave ženskoj osobi nije dozvoljeno osim u nuždi, jer se tretira masakriranjem isto kao brijanje brade u pogledu muškarca.”

9.Imam Alauddin el-Haskefi (umro 1088 god. po H) kaže: ”Kada je u pitanju brada sunnet je da bude u dužini šake. Ono što pređe preko šake mora se odsjeći, a što se tiče kraćenja brade više mimo toga (tj. ispod dužine šake) kao što čine neki zapadnjaci i muškarci hermafroditi (dvopolci) nije apsolutno dozvolio niko, a njeno potpuno brijanje je postupak indijskih židova i vatropoklonika.” (Vidjeti: Hašijetu Ibn Abidin, 3/456-457, izdavač: Darul-marife 1420, Bejrut)

10.Imam Ahmed et-Tahtavi (umro 1231 god. po H) kaže: ”Muhammed (učenik Ebu Hanife) prenosi u svome djelu El-âsâr, da je imam Ebu Hanife dozvoljavao kraćenje brade koja pređe dužinu šake.” (Vidjeti: Hašijetut-Tahtavi, str. 526, izdavač: Darul-kutubil-ilmijjeh, 1418, Bejrut)

Na drugom mjestu kaže: ” Sunnet je da brada bude u dužini šake, dok kraćenje mimo toga kao što čine neki zapadnjaci i muškarci dvopolci nije niko dozvolio.” (Vidjeti: Hašijetut-Tahtavi, str. 681)

11.Imam Halil es-Seharenfuri (umro 1346 god. po H) kaže: ”Brijanje brade danas je simbil mnogih mušrika koji nemaju udjela u vjeri i onih koji ih slijede i oponašaju.” (Vidjeti: Bezlul-medžhud, 1/130, izdavač: Darul-kutubil-ilmijjeh, bez godine izdanja, Bejrut)

12.Imam Zafer et-Tehanevi (umro 1394 god. po H) kaže: ”Ako je brada bujna, tada se pere samo njen spoljašnji dio”, potom je naslovio poglavlje: ”Izgled Poslanikove, sallallahu alejhi ve sellem, brade.” (Vidjeti: Ialaus-sunen, 1/38-40, izdavač: Darul-kutubil-ilmijjeh, 1418, Bejrut)
Hanefijski učenjaci ne dozvoljavaju, čak, ni brijanje dlaka koje izrastu na vratu muškarca, kako da dozvole brijanje brade?! (Vidjeti: El-fetaval-hindijje, 5/358, Merkatul-mefatih, 8/272 i El-mevsuatul-fikhijje, 35/226).
Dakle, puštanje brade do dužine šake je legitimno kod svih islamskih učenjaka, dok hanefijski pravnici bivaju posebno strogi u tom pogledu što je jasno zaključuje iz prethodno citiranih izjava. Kada bi čovjek živio životom Nuha, alejhisselam, i danonoćno listao djela hanefijskog mezheba (kao i drugih mezheba), neće naći ni jedno jedino slovo u kome se negira ili osuđuje puštanje brade. Naprotiv, jednoglasno potvrđuju legitimnost ovoga propisa i spominju ga samo u pohvalnom kontekstu.
Kada se potvrdi konsenzus učenjaka po određenom pitanju tada je najstrožije zabranjeno oponiranje dotičnom mišljenju, jer je stvarni konsenzus (kao što je primjer s legitimnosti puštanja brade), kod islamskih učenjaka jači argument od pojedinačnih hadisa (osim mutevatir predaja), kako tvrdi imam Šafija. (Vidjeti: Adabuš-Šafii, str. 232 od Ibn-Ebi-Hatima, El-kifaje fi ilmir-rivaje, str. 437, Menakibuš-Šafii, 2/30 od imam Bejhekija, Sijeru ealamin-nubela, 10/20.) Imam El-Kasani el-Hanefi, kaže: ”Ako pojedinačni hadisi oponiraju konsenzusu učenjaka, bivaju odbačeni.” (Vidjeti: Bedaeus-sanaia, 1/218)
Ako čovjek zbog slabosti svoga imana ili nekakvih drugih motiva ne želi pustiti bradu, to je njegov izbor, za koji će biti pitan na Sudnjem danu i morat će ponuditi validno opravdanje. Međutim, ismijavanje s ovim propisom je kranje opasno i najmanje što šerijatski obaveznik traba učiniti u ovom slučaju jeste da šuti, shodno hadisu: ”Ko vjeruje u Sudnji dan neka govori dobro ili neka šuti.”
 "El-lihje" je izraz koji se upotrebljava u arapskom jeziku za bradu, a množina ove imenice je "el-liha" ili "el-luha" a ima za značenje "ono što izrasta na dva obraza i bradi muškarca." Kada se kaže da je neko "lihjani" to znači da ima bujnu bradu.
 Šejh Ahmed ed-Dehlevi je ovako definisao bradu: "Dužinski brada je ono što izrasta od završetka donje usne, iza brade (dijela tijela) i onoga ispod nje, a širinski, ono što izrasta iz zalistaka, iz obraza do početka brade (dijela tijela).

 Dokazi o obavezi puštanja brade Prije nego što počnemo iznositi dokaze o obavezi puštanja brade, neophodno je podsjetiti se na neka pravila koja će nam, uz Allahovu pomoć, olakšati razumijeanje šerijatskog propisa po ovom pitanju.
 1. Allahov Šerijat kojeg je objavio svome posljednjem Poslaniku Muhammedu s.a.w.s. je postojan do Sudnjeg dana. Ne mijenja ga ni mjesto, ni vrijeme, ni ljudi.
 Naredbe ostaju naredbe, zabrane zabranama, dozvoljeno ostaje dozvoljeno.
 2. Svaka naredba Poslaniku s.a.w.s. od njegova Gospodara tebareke ve te'ala je direktna naredba njegovim slijedbenicima, osim ako dođe jasan i ispravan šerijatski dokaz da se to odnosi samo na Resulullaha s.a.w.s.
3.  Sve što je došlo u Kur'anu i Sunnetu u imperativnom obliku postaje obavezom svim sljedbenicima Poslanika s.w.s., osim ako dođe ispravan šeriatski dokaz koji tu naredbu spušta na stepen 'istihbaba'. A poznato fikhsko pravilo da naredba za sobom povlači obavezu.


 Dokazi iz Kur'ana:

 Kaže Uzvišeni jezikom Haruna:"O sine majke moje, ne hvataj me za bradu i kosu moju." (Prijevod značenja, Kur'an, Taha, 94. ajet) - Ovo je jasan Kur'anski dokaz da je puštanje brade bila praksa Allahovih Poslanika i prije Muhammeda s.a.w.s.
 Dio islamskih učenjaka iz ovog ajeta uzima dokaz o obavezi puštanja brade, jer smatraju da šerijat poslanika prije nas vrijedi i za ovaj ummet osim ako nije negiran ili izmjenjen šerijatom Muhammeda s.a.w.s.
 U ovome slučaju radi se o potvrdi istog propisa i to Sunnetom Poslanika s.a.w.s. kao što ćemo to malo kasnije spomenuti inša-Allahu. Komentarišući ovaj ajet kaže šejh eš-Šinkiti: 'Ovaj ajet upućuje na obavezu puštanja brade i zabranu brijanja. To je bila praksa Allahovih Poslanika neka je Allahov mir i spas na sve njih."
 Od Hašima ibnul-'Asa el-Umevija se prenosi da je poslan skupa sa jednim čovjekom, Heraklu kralju Ruma, da ga pozovu u Islam. Herakl im je između ostalog pokazao slike nekih prijašnjih Poslanika naslikanih na komadu svilenog platnu. U opisu tih Poslanika se kaže "Nuh a.s. da je imao lijepu bradu... Ibrahim a.s. da je imao bijelu bradu... Ishak a.s. da je imao rijetku bradu... a Jakub a.s. da je ličio svome ocu Ishaku... a u opisu Isa' a.s. da je imao crnu bradu."Ovu predaju bilježi imam el-Bejheki u 'Delailun-nubeveh', 1/386-389 (prevedeno u skraćenom obliku). Ibnu Kesir kaže: 'Stepen ispravnosti ove predaje je dobar.' Riječi ibnu Kesira uzete su iz Er-redu ala tehzibil-lihje str.7 Ajet sam za sebe ne može biti okaz o obavezi puštanja brade, ali je opšte poznato da Sunnet tumači Kur'an i kada se hadisi koji naređuju puptanje brade promatraju zajedno sa ajetom, dokazi bivaju čvrsti i nepobitni. 

Dokazi iz Sunneta:

 1. Prenosi se od Ibnu Omera r.a. da je Poslanik s.a.w.s. rekao: "Razlikujte se od mušrika, puštajte brade, a podrezujte brkove." 21 Ovaj hadis kao i svi ostali, došao je u naredbenoj formi. Prethodno smo spomenuli fikhsko pravilo da naredba povlači obavezu, pa je puštanje brade obaveza i, također, kraćenje brkova je obaveza.
 2. Prenosi imam Muslim od Ibnu Omera r.a. da je Poslanik s.a.w.s. rekao: "Kratite brkove a puštajte brade." 22 Imam en-Nevevi u komentaru Muslimova sahiha objašnjavajući glagol "u'fuu" (puštajte), koji je upotrijebljen u ovom hadisu kaže: 'To znači: pustite je da raste onakvu kakva jeste i nemojte je kratiti." 23
3. Prenosi se od Ebu Hurejre da je Poslanik s.a.w.s. rekao: "Kratite brkove i puštajte brade razlikujte se od vatropoklonika." 24 4. Bilježi imam Muslim od Ibnu Omera r.a. da je Poslanik s.a.w.s. naredio trimovanje (podrezivanje) brkova i puštanje brade. 25 5. Bilježi Ibnu Ebi Šejbe od Džabira r.a. da je rekao: "Naređivano nam je (od Poslanika s.a.w.s.) da puštamo brade i kratimo brkove." 26 Ovo su najjasniji hadisi kojima je Poslanik s.a.w.s. naredio puštanje brade. Da li i pored ovako jasnih dokaza iz najvjerodostojnijih hadiskih zbirki ima mjesta za raspravu?

Kako naredbu razumijeti osim kao naredbu?! Za one koji misle da Poslanik s.a.w.s. ne može nešto narediti ili smatraju da sve što je rekao, samo je sunnet, navodimo slijedeće dokaze: a) Allah subhanehu ve te'ala kaže: "Neka se pripaze oni koji postupaju suprotno naređenju njegovu (Poslanikovu) da ih iskušenje kakvo ne stigne ili da ih bolna patnja ne snađe." (Prijevod značenja, Kur'an, En-Nur, 63. ajet) Zar brijanje brade nije suprotno naređenju Poslanika s.a.w.s.? b) Uzvišeni Allah kaže: "Kada Allah i Poslanik Njegov nešto odrede, onda ni vjernik ni vjernica nemaju pravo da po svom nahođenju postupe. A ko Allaha i Njegova Poslanika ne posluša, taj je sigurno skrenuo sa pravog puta." (Prijevod značenja, Kur'an, El-Ahzabn, 36. ajet) To jest, kada Allah subahenu ve te'ala i Njegov Poslanik Muhammed s.a.w.s. nešto narede.

 Kaže es-Savi: "U ajetu je spomenuto Allahovo dž.š. ime zbog veličanja (ta'zima) i da bi se ukazalo na to da je odredba Poslanika s.a.w.s. istovremeno odredba i Allaha tebareke ve te'ala, jer Uzvišeni subhanehu ve te'ala za njega (Muhammeda s.a.w.s.) kaže: "On ne govori iz prohtjeva svojih, to je samo Objava koja mu se obznanjuje." 29 (Prijevod značenja, Kur'an, En-Nedžm, 3-4. ajet) Povod objave ajeta (El-Ahzab, 36.) bilo je nezadovoljstvo Zejnebe bintu Džahš sa Poslanikovom s.a.w.s. naredbom da se uda za njegova tadašnjeg posinka Zejda. Ibnu Kesir u svome tefsiru kaže: 'Ovaj ajet je opštevažeći za sve i nema niko pravo kada sazna za Allahovu tebareke ve te'ala naredbu ili naredbu Poslanika s.a.w.s. da se suprostavi tome, nema pravo slobodna izbora i ne smije koristeći svoj razum da postupi drukčije."

Musliman uvijek mora, pokoravajući se, da bude zadovoljan onim što presudi Poslanik s.a.w.s., sviđalo mu se to ili ne. Uzvišeni Allaha subhanehu ve te'ala kaže: "I tako Mi Gospodara tvoga oni neće biti vjernici dok za sudiju u sporovima svojim međusobnim tebe ne prihvate, i da onda zbog presude tvoje u dušama svojim nimalo tegobe ne osjete, i dok se sasvim ne pokore." (Prijevod značenja, Kur'an, En-Nisa, 65. ajet) 

c) Jedan od dokaza da Poslanik s.a.w.s. može da naredi jeste i hadis koga prenosi Ebu Hurejre u kojem je Resulullah s.a.w.s. rekao: "Da se ne bojim da ću otežati svome ummetu, naredio bih im da koriste misvak prije svakog namaza." Znač Poslanik s.a.w.s. je bio oprezan da ne optereti svoj ummet, jer da je naredio redovno korištenje misvaka bio bi to vadžib (obavezno) izvršavati. 6. Prenosi se od Ibnu Omera da je Poslanik s.a.w.s. rekao: "Potkresujte brkove i puštajte brade." - Imperativi izraz koji je Poslanik s.a.w.s. upotrijebio u ovom hadisu je "u'fuu" i znači puštanje i ostavljanje u stanju kakvom jeste.

Ovaj glagol je naveden u Kur'anu na više mjesta. U suri El-Bekare, Uzvišeni Allaha dž.š. kaže:"Jes'eluneke maza junfikun kulil-'afv , prijevod ovog ajeta bi bio:"Pitaju te šta da udjeljuju? Reci: Višak" (Prijevod značenja, Kur'an, El-Bekare, 219. ajet) Tj. udjeljujte ono što vam ostane preko vlastitih potreba. Analogno ovome hadisu kao da se hoće reći: pustite bradu da raste tako da se stvori višak od bujnosti i dužine. 7. Bilježi imam Malik od Ibnu Omera da je Poslanik s.a.w.s. naredio trimovanje (potkraćivanje) brkova i puštanje brade. A u hadisu od Ebu Hurejre Poslanik s.a.w.s. kaže:"Ko mi se pokori, pokorio se Allahu, a ko mi odbije pokornost, odbio je pokornost Allahu." 

Uzvišeni Allah subhanehu ve te'ala kaže: "ono što vam Poslanik da to uzmite, a ono što vam zabrani to ostavite i bojte se Allaha, zaista Allah žestoko kažnjava" (Prijevod značenja, Kur'an, El-Hašr, 7. ajet) U komentaru ovog ajeta Ibnu Kesir kaže: "Šta god da vam naredi učinite to, a što vam zabrani ostavite, jer Poslanik s.a.w.s. ne naređuje osim dobro i ne zabranjuje osim zlo."

 "Neka se pripaze oni koji postupaju suprotno naređenju njegovu da ih iskušenje kakvo ne stigne, ili da ih patnja bolna ne snađe." (Prijevod značenja, En-Nur, 63. ajet)

Ibnu Kesir komentarišući ovaj ajet kaže: značenje rijeli 'iskušenje' i to u srcima bilo nevjerstvom, licemjerstvo ili novotarijama, a riječi "ili da ih patnja bolna ne snađe" bolna patnja na dunjaluku bilo ubistvom ili sprovođenjem šerijatskih kazni nad njima, ili zatvaranjem i sl. Ashabi r.a. su dobro shvatali opasnost skretanja sa Poslanikovog s.a.w.s. puta. Ebu Bekr es-Siddik r.a., najbolji čovjek poslije Poslanika s.w.s. i njegov prvi halifa kaže: Nema ništa što je Poslanik s.a.w.s. činio a da ga nisam slijedio u tome, i bojim se, ako bih ostavio nešto od Njegove s.a.w.s. prakse, da bih zalutao sa pravog puta." U predaji el-Harisa Ibnu Ebi Usame od Jahja Ibnu Kesira kaže se: Došao je čovjek stranak kod Poslanika s.a.w.s. obrijane brade i dugih brkova pa ga je Resulullah, Muhammed, s.a.w.s. upitao: "Šta te je navelo da učiniš to?" Odgovorio je: 'Moj gospodar mi je tako naredip.' a Poslanik Muhammed s.a.w.s. mu je rekao:"Meni je Allah naredio da puštam bradu i skraćujem brkove."

MIŠLJENJE ISLAMSKIH PRAVNIKA O BRIJANJU BRADE

U tekstu su spomenuta brojna mišljenja Islamskih pravnika o brijanju brade, no evo za kraj, neće biti na odmet, pomenuti još njih par. 1. Kaže Ibnu Hazm el-Endelusi: "Islamski učenjaci su se složili da brijanje cijele brade nije dozvoljeno." 2. Kaže ibnu Abdul-Berr u Et-temhidu: "Brijanje brade je haram i to čine oni koji oponašaju žene." 3. Šejhul-Islam Ibnu Tejmijje zagovara da: "Brijanje brade ja haram."
4. Veliki učenjak hanefijskog mezheba Ibnu 'Abdin kaže: "Čovjeku je zabranjeno da reže svoju bradu, to jest da je brije." 5. Es-Seffarubu veli: "Brijanje brade je musletun jer je Allah s.w.t. učinio bradu ukrasom ljudi. Njenim brijanjem se, također, oponašaju krpćani, stoga je pogrdno." 7. Prenosi ibnu 'Asakir da je Omer Ibnu Abdul-Aziz rekao: "Brijanje brade je musletun, a Poslanik s.a.w.s. je to zabranio." 8. Ali Mahfuz navodi: "Složili su se učenjaci sve četiri mezheba da je puštanje brade vadžib a njeno brijanje haram." 9. Šejh Muhammed Sultan el-Hadžnedi veli: "Brijanje brade je mekruh-tahrimen, a to čine pripadnici drugih vjera i pojedinci koji umišljaju da su muslimani." A nakon što je naveo dokaze, utvrđuje: "Ovo je stav imama sve četiri mezheba." 10. Ebu Bekr el-Džezairi kaže: "Brijanje brade je haram." 

ŠERIJATSKI STAV PREMA ONOME KOJI SE ISMIJAVA SA PUŠTANJEM BRADE

 Uzvišeni Allah s.w.t. kaže: Ako ih zapitaš, oni će sigurno reći: Mi smo samo razgovarali i zabavljali se, Reci: Zar ste se Allahu i riječima Njegovim i Poslaniku Njegovu rugalu? Ne ispričavaj te se, jasno je da ste nevjernici, a tvrdili ste da ste vjernici." 

(Prijevod značenja, Kur'an, Et-Tevbe, 65-66. ajet) 

Povod objave ovog ajeta je slučaj, kada se grupa munafika, ismijavala Poslaniku s.a.w.s. i njegovim ashabima r.a. kada su pošli na Tebuk, govoreći: 'Nismo vidjeli slične ovim "Kur'andžijama" (misleći na Poslanika s.a.w.s. i njegove ashabe r.a., nema im ništa draže nego da pune svoje stomake, da lažu a na bojnom polju nema strašljivijih od njih."

 Šejh Ebu-Fejd ibnus-Siddik konstantira: "Ismijavanje bradom je djelo kufra, koje čovjekka izvodi iz vjere (čini ga otpadnikom). Sa ovim su se složili svi islamski učenjaci, jer je to ismijavanje sa onim što je naredio Islam." 

Skupina savremenih učenjaka tvrdi: "Ko se ismijava bradom on je murted, otpadnik od vjere, jer se izigravanje sa nečim na što upućuje ili podstiče Kur'an ili Sunnet smatra kufrom i odmetništvom od Islama." Šejhul-islam Ibnu Tejmijje zaključuje sljedeće: "Ko omalovažava Poslanike on je nevjernik i njegova krv je halal, dozvoljeno ga je ubiti po koncenzusu  (mišljenju svih islamskih učenjaka)." 

Omalovažavanje i izigravanje bradom predstavlja jedan od najizrazitijih oblika ismijavanju Poslanika s.a.w.s. a Allah subhanehu ve te'ala najbolje zna.